Poslovne vijesti - Crna Gora

Od novembra i žiranti će moći da zavire u konto prijatelja

Svi žiranti, odnosno jemci od 1. novembra ove godine imaće pravo da pristupe podacima kreditnog registra Centralne banke uz prethodni zahtjev ovoj instituciji.

To pravo će imati i klijenti, odnosno oni koji su uzeli kredit kod neke od banaka. Predviđeno je to odlukom o kreditnom registru koji je donio Savjet Centralne banke a koja je na snagu stupila početkom ovog mjeseca.

U odluci se kaže da i žirant - jemac ima pravo pristupa podacima o ne samo kreditnom nego i drugim zaduženjima osobe kojoj je žirirao pod uslovima i na način kako je predviđeno odlukom i uz pisani zahtjev.

U kreditni registar, čiji podaci su tajna, unose se detalji o zaduženjima svih pojedinačnih lica - o tome koliko imaju kredita, šta i koliko su uzeli na lizing, stanju na karticama, minusu na tekućem računu, garancijama, žiriranju, akreditivima i ostalim zaduživanjima po kojima postoji izloženost riziku.

U ovaj registar unose se i najsitniji podaci o licu koje se zadužilo- od datuma i visine zaduženja, ratama, urednosti vraćanja, kolateralima, obezbjeđenja, dospjeću prve i posljednje rate, žirantima, jemcima.

Centralna banka, kako je predviđeno odlukom, u kreditni registar može unositi i druga zaduženja - dug za utrošenu električnu energiju, komunalije, porez, dugovanjima kod banaka u inostranstvu.

Ovaj registar je skener kompleksnih i međusobno povezanih podataka kreditnih zaduženja građana kod banaka, finansijskih institucija i investiciono-razvojnog fonda.

Novina u ovoj odluci je to što banke sada ne mogu tražiti i dobiti pristup podacima lica iz kreditnog registra bez njihove pisane saglasnosti.

- Podatke iz ovog registra mogu koristiti kreditno garantne institucije pod uslovom da pribave pisanu saglasnost svog klijenta, lica o čijim se zaduženjima vode podaci - navodi se u odluci Centralne banke koja do podataka za formiranje registra dolazi preko izvještaja kreditno-garantnih institucija.

CBCG kreditno garantnim institucijama obezbjeđuje elektronski pristup podacima iz registra svakog dana, osim nedjeljom i državnim praznicima, od 10 do 18 časova, propisano je odlukom.

- Banke su dužne da dostave podatke Centralnoj banci najkasnije narednog dana od zaključenja ugovora o kreditnom zaduženju. CBCG je takođe dužna da najkasnije narednog dana od dostavljanja, podatke unese u kreditni registar. Kreditno garantne institucije su odgovorne za tačnost podataka, a CBCG za istovjetnost, odnosno tačno prenošenje u registar.

Prvi novembar je i rok da kreditno garantne institucije počnu da dostavljaju podatke kreditnom registru na posebnom obrascu, takozvanom KRN.

Već sada je jasno da će Centrana banka biti zatrpana zahtjevima žiranata da dobiju uvid u finansijsko stanje onih kojima su žirirali. To pravo će vjerovatno iskoristiti i mnogi klijenti jer će u podacima biti iznos nominalne i efektivne kamatne stope, vrsta i indeks kamate, plaćena i neplaćena kamata, iznos rezervacija, klasifikacija duga.

U podacima će biti i iznos novčanih depozita, zaloga u hartijama od vrijednosti, na robi, fiducija, hipoteka mjenica, administrativna zabrana...

Da će biti dosta interesovanja, pokazuje i podatak da prvi crnogorski ombudsman doc. dr Halil Kalač, koji je počeo da radi 10. decembra prošle godine, ima pune ruke posla.

Kalač je, podsjetimo, i početkom ovog mjeseca pozvao klijente i žirante kojima su povrijeđena finansijska prava, da se jave njegovoj kancelariji. U tadašnjem saopštenju ombudsmana, koji u vansudskom postupku besplatno rješava sporove, navedeno je da je u toku priprema evidencije oštećenih klijenata, a posebno prevarenih žiranata.

Kalač je tada objasnio da će prikupljeni podaci i kompletirana evidencija klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija, kojima su povrijeđena finansijska prava, poslužiti za pokretanje šire akcije u društvu, čiji cilj je uspješnije sprovođenje njihove zaštite kao i povećanje nivoa edukovanosti klijenata i žiranata u odnosima sa bankama i MFI - istakao je ombudsman.

Sredinom maja ove godine, podsjetimo, osnovana je i nevladina organizacija Građanski bankarski ombudsman čiji cilj je pomoć prevarenim žirantima. U ovoj NVO su procijenili da ima oko 30.000 građana čiji su dokumenti zloupotrijebljeni u cilju odobravanja kredita. I oni su pozvali građane da im se jave i poručili da jedino zajednički mogu krenuti u borbu za svoja prava, pošto pojedinačno, kako su ocijenili, nema šanse.